-Čovjek je od kako je svijeta i vijeka bio zagledan u nebo. Današi ljudi se po tome uopšte ne razliju od svojih predaka iz doba osvita čovječanstva. Čovjek... zvijezde... nebo... nebeske dubine... Kako prvi ljudi, tako i mi, danas. I milenijumima je tako, pratimo svaki trag na nebu i pokušavamo da odgonetnemo njegova pravila. Znamo, instiktivno da je nebo povezano sa našim nastankom, rođenjem života na našoj plavoj planeti. Znamo, instiktivno, da će biti povezano i sa našim krajem... kada jednom dođe...
Na tom tragu, baštineći sva saznanja koje je prije njih sakupljeno o kosmosu naučni CERN-a, Evropske agencije za kosmička istraživanja u Švajcarskoj došli su do najznačajnijih otkrića, među kojima je poslednji u nizu Higsov bozon, najsićušnija čestica koja, vjerujemo, pokreće svijet, vasionu, naš nastanak, i jednom kad dođe, naš nestanak. Imali ičega poslije Higsovog bozona tek ćemo vidjeti, i morati dokazati, kazao je prof dr Kristof Šefer, fizičar iz CERN-a na predavanju „Kako smo opronašli kosmički kod i priča o Higsovom bozonu” organizovanom u okviru „Dana nauke 2015”, manifestaciju koju organizuje Ministarstvo nauke, a u sklopu izložbe „Čudesni svijet čestica” u Placa centru u Podgorici.
Sve što smo saznali proteklih milenijuma i što znamo o kosmosu i nama slilo se u CERN. Baš kao i najveći umovi savremene Evrope. Tamo se analiziraju sva saznanja, sva mišljenja, teorije od 1954. godine, kada je ova panevropska naučna organizacija koja danas okuplja 21. zemlju i sarađuje sa još pola svijeta. Pod okriljem CERN-a radi 2.500 zaposlenih, 600 saradnika, a 11.000 ljudi širom svijeta koristi njihova saznanja.
Naučnici su se okupili par godina poslije Drugog svjetskog rata da bi proučavali tajne zastrašujuće nuklearne energije, koja je pokazala svoje zlo lice 1945. godine, tokom i poslije bombardovanja Hirošime i Nagasakija. Čvrsti u uvjerenju da je takvo iskustvo za sva vremena izmjenilo ljudsku svijet, odlučili su da stanu na put negativnoj upoterebi nuklearne energije i da tok ove zastrašujuće sile preokrenu u korist čovječanstva.
Sve je krenulo od one čuvene Ajnštajnove E=mc na kvadrat, objasnio je Šefer. Uslojedile su decenije fundamentalnih istraživanja. I, mukotrpnim dokazivanjem atoma, elektrona, nukleusa, protona, neutrona, sićušnog kvarka, prije četiri godine došlo se do spektakularnog otrića – Higsovog bozona. Hiljadu puta teoretski zamišljen u hiljadama glava najvećih fizičara ovog svijeta u akceleratoru CERN-a pojavila se ova najsićušnija čestica koja nam je, kazao je on, počela da otkriva tajne kosmosa, ali i da postavlja hiljade, milione pitanja, na koje tek treba odgovoriti.
- Na stotine eksperimenata organizovano je da bi se simulirao Veliki prasak za koji naučnici listom satraju da je suština tajne o postanju vasione, planete, živih bića i nas samih. Jer kad pogldate nebo vidite beskonačnost. Ali ta beskonačnost ima svoj početak, u kojem se krije tajna početka svega, pa i nas samih. A taj famozni Higsov bozon je veoma rijetka zvjerčica. Teško ga je naći, još teže dokazati, trebalo nam je 20 godina da shvatimo šta radi. Ali, on je otkriće za budućnost - kazao je Šefer.
Kako provaliti kosmički kod je uvijek bio izazov za naučnike, kazao je prof. dr Saša Šmeling. Šta se desilo nakon nastanka Velikog praska prije 13, 8 milijardi godina biola je inicijalna kapisla za osnivanje CERN-a i sve tehničke i tehnološke inovacije kojima se ova internacionalna organizacija može pohvaliti. A glavni razlog otkrića čestica pa tako i Higsovog bozona je taj čuveni ekcelerator, u kojem su Cernovi naučnici počeli da bombarduju protone da bi došli do fundamentalnih otkrića. Cernovi naučnici prvo su se našli pred izazovom kako kontrolisati proces, kako ga zabilježiti, a na kraju kako pročitati dobijene rezultate.
- Sve to dovelo je do niza inovacija po čemu se CERN smatra možda najvećim istraživačkim centrom na svijetu – kazao je on.
Zahvaljujući otvorenosti ove organizacije mnogi naučnici na svijetu imaju lak pristup CERN-ovim inovacijama, a mnogi, među kojima i naši istraživači, mogu sarađivati sa ovom agencijom i tako širiti saznanja u službi napretka našeg svijeta.
S.Ć.
Otkrića za daleku budućnost
Malo ljudi zna da su u CERNU osmišljena neka tehnička i tehnološka dostignuća na korist cijelog svijeta. CERN je patentirao ono što zovemo Gama nož, kojim se danas u modernim medicinskim centrima bore protiv kancera, a takođe, prije 23 godine pod svodom ove agencije patentirana je i veb mreža.
Ipak, kako je objasnio Kristof Šefer sva istraživanja i sve inovacije nastale na odgonetanju vasione i tajne Velikog praska nisu za komercijalnu upotrebu. Jer, kako je rekao Šefer, „to su otkrića za daleku budućnost”.